Što je Kina naučila o SAD-u promatrajući rat u Iranu

Kina promatra kako SAD ne uspijeva probiti iransku blokadu i pritom troši ogromnu količinu vatrene moći, kako se administracija Donalda Trumpa muči izvući iz nepopularnog rata, kako globalne cijene plina rastu te kako strateški dokumenti Pentagona otkrivaju da odvraćanje Pekinga više nije glavni prioritet, piše Politico.

Dok se predsjednik Donald Trump i kineski vođa Xi Jinping pripremaju za visokorizični sastanak sljedeći tjedan, SAD je zarobljen u nesigurnom primirju. A s frustriranim saveznicima koji odbijaju pomoći i ratom koji Trumpu stvara političke probleme kod kuće, sadašnji i bivši američki obrambeni dužnosnici strahuju da Kina ulazi u sastanak držeći sve karte u rukama.

„Kinezi bi potpuno opravdano mogli reći: ‘Što vam je uopće ostalo za izgradnju odvraćanja?’“, rekao je bivši obrambeni dužnosnik. „Da bi veliki dogovor funkcionirao, morate imati snagu kojom ćete ga poduprijeti. Ne možete blefirati oko toga.“

Sastanak dvojice lidera dolazi dva mjeseca nakon što je Trump odgodio prvotni susret u Pekingu, navodeći potrebu da se usredotoči na tada tek započeti rat. No američka vojna kampanja očito se pomaknula od uništavanja iranskog nuklearnog programa prema mnogo neurednijem i dugotrajnijem sukobu usmjerenom na pitanje kontrole Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom.

„Kineska vojska apsolutno pomno proučava naše operacije protiv Irana kako bi identificirala ranjivosti koje može iskoristiti u eventualnom sukobu sa Sjedinjenim Državama“, rekao je jedan obrambeni dužnosnik, kojem je, kao i drugima, odobrena anonimnost zbog razgovora o osjetljivim obavještajnim pitanjima.

Dužnosnik kaže da Kina promatra kako američki vojni zapovjednici planiraju operacije i provode ih u djelo — sve do ritma raketnih udara i načina prikupljanja obavještajnih podataka.

Kinesko veleposlanstvo i Pentagon nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

„Američka vojska ima više nego dovoljno streljiva, oružja i zaliha da ostvari sve strateške ciljeve predsjednika Trumpa i više od toga, a Operacija Epic Fury pokazala je što se događa kada se zamjerite Sjedinjenim Državama“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly, misleći na naziv vojne kampanje protiv Irana. „Unatoč tome, predsjednik je pozvao američke obrambene kompanije da nastave povećavati proizvodnju domaćeg oružja, koje je najbolje na svijetu.“

No Peking, koji ubrzano povećava zalihe projektila dugog dometa i dronova, gotovo je sigurno primijetio američke poteškoće u ponovnom otvaranju tjesnaca i zaustavljanju iranskih napada na mornaričke brodove i saveznike diljem regije. Preusmjeravanje brodova, protuzračne obrane i vojnika iz Pacifika na Bliski istok također pokazuje da američki arsenal nije neograničen.

Pentagon „i dalje pokazuje snažnu taktičku izvedbu“, rekao je jedan obrambeni dužnosnik. „Ali bez jasne politike i strategije patimo na operativnoj razini ratovanja. Pitanje na koje moraju odgovoriti jest je li to specifično za sadašnju administraciju ili je riječ o širem problemu američkog načina ratovanja.“

Američki obrambeni dužnosnici javno tvrde da premještanje resursa — uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova i nekoliko mornaričkih brodova s 2.500 marinaca — nije smanjilo američku spremnost na Pacifiku.

„Ne vidim da se nameće ikakav stvarni trošak našoj sposobnosti odvraćanja Kine“, rekao je admiral Samuel Paparo, koji vodi vojni tim zadužen za Pacifik, tijekom svjedočenja pred zakonodavcima prošlog mjeseca.

Paparo tvrdi da će operativno i borbeno iskustvo koje američke posade brodova stječu biti neprocjenjivo, osobito u usporedbi s kineskim snagama koje imaju mnogo manje iskustva u stvarnoj obrani.

Iako su kineske snage daleko naprednije od iranskih, Teheran se pokazao posebno vještim u korištenju jeftinih „kamikaza“ dronova za masovne napade kojima preopterećuje dio protuzračne obrane.

Kineske zalihe projektila vjerojatno su mnogo veće od iranskih, pa „mogu tretirati dio svojih projektila na način na koji je Iran koristio svoje dronove“, rekla je Becca Wasser, stručnjakinja za obrambenu strategiju koja je radila u Nacionalnoj komisiji za obrambenu strategiju američkog Kongresa.

„Ne trebaju koristiti dronove kako bi zbunili radare protuzračne obrane i preopteretili sustave na isti način“, rekla je. „Zato ne bi bilo stvarnog štedjenja resursa, barem u ranim fazama mogućeg rata sa SAD-om.“

Peking ima i vlastite probleme. Kina nije ratovala od invazije na Vijetnam 1979. godine, a trenutno prolazi kroz opsežnu vojnu čistku zbog koje su dvojica bivših ministara obrane, Li Shangfu i Wei Fenghe, ovog tjedna osuđeni na smrt. Prema podacima think tanka Center for Strategic and International Studies, od 2022. smijenjeno je više od 100 visokih vojnih časnika.

No baš kao što je SAD godinama pratio kineski vojni razvoj, kineska vlada desetljećima detaljno proučava američku vojsku. To seže barem do Operacije Pustinjska oluja, kada je Kina prvi put vidjela kako SAD koristi precizno navođeno oružje. Kina je počela graditi svoje prve nosače zrakoplova nakon globalne financijske krize 2008. godine te snažno ulagati u projektile dugog dometa kako bi američku vojsku držala podalje.

„Oni znaju kako projiciramo moć“, rekao je drugi bivši obrambeni dužnosnik. „Znaju koliko ovisimo o tankerima, bazama, kako izvodimo zračne napade, nekinetičke udare, elektroničko ratovanje i kibernetičko ratovanje. Sve to vrlo pomno proučavaju. Ovo je za njih prilika da uče o američkom načinu ratovanja.“

Kina također vjerojatno promatra koliko brzo Amerika troši svoje najnaprednije projektile — od Tomahawka do Patriota.

„Znaju da je svaki projektil ispaljen na Iran projektil koji se ne može koristiti za odvraćanje u Indo-Pacifiku“, rekao je bivši dužnosnik.